- Krvni ugrušci predstavljaju tihu, ali izuzetno ozbiljnu prijetnju našem zdravlju. Iako se često zanemaruju, mogu dovesti do teških komplikacija poput srčanog udara, moždanog udara ili plućne embolije. Stručnjaci upozoravaju na brojne faktore rizika i naglašavaju važnost prevencije, uključujući nešto tako jednostavno kao što je redovno unošenje vode i razgibavanje.
Krvni ugrušci, poznati i kao trombovi, predstavljaju jedno od najozbiljnijih stanja u medicini koje se može razviti gotovo neprimjetno, ali s potencijalno smrtonosnim ishodom. Riječ je o zgrušavanju krvi unutar krvnih sudova, što može dovesti do djelimične ili potpune blokade protoka krvi. Kada se ugrušak odvoji i krene da putuje krvotokom, može se zaustaviti u vitalnim organima poput srca, mozga ili pluća, izazivajući teške komplikacije pa čak i smrt.
- Najveći problem kod krvnih ugrušaka jeste njihova nepredvidivost. Mogu se stvoriti kao posljedica povrede, hirurškog zahvata, dugotrajnog mirovanja ili čak nakon dugih putovanja kada osoba dugo sjedi bez pokreta. Trombovi se najčešće formiraju u dubokim venama nogu – stanje poznato kao duboka venska tromboza (DVT).
Plućna embolija je izuzetno opasna jer dolazi do blokade arterije koja dovodi krv u pluća, što rezultira ozbiljnim poremećajem u razmjeni kiseonika. Simptomi ovog stanja mogu biti vrlo raznoliki – od kratkog daha i bola u grudima, do kašljanja krvi i iznenadne nesvjestice.
No, krvni ugrušci ne moraju uvijek dati jasne simptome. U nekim slučajevima, jedini znak može biti bol u nozi, naročito ako je lokaliziran u listu, bez vidljivog razloga. Crvenilo, otok i osjećaj topline na dodir takođe mogu ukazivati na prisustvo tromba. Nažalost, ovi simptomi se često zanemaruju ili pogrešno pripisuju drugim, manje ozbiljnim stanjima.
Prevencija tromboze je ključna, a jedan od najjednostavnijih, ali često zanemarenih savjeta je – piti dovoljno vode. Dehidracija povećava viskoznost krvi, što pogoduje stvaranju ugrušaka. Zato ljekari savjetuju redovan unos tečnosti, naročito tokom ljetnih mjeseci ili prilikom dugih putovanja. Uz to, važno je izbjegavati dugotrajno sjedenje u istom položaju.
Dodatno, stručnjaci upozoravaju da prekrštanje nogu tokom sjedenja može ometati cirkulaciju i povećati šansu za stvaranje ugrušaka, posebno kod osoba koje već spadaju u rizične grupe. Među njima su starije osobe, naročito one iznad 60 godina, zatim pušači, osobe koje konzumiraju alkohol u većim količinama, kao i žene koje koriste hormonske kontraceptive ili hormonsku terapiju.Hormoni mogu utjecati na zgrušavanje krvi, pa je važno da žene koje koriste takve preparate budu svjesne potencijalnih rizika i konsultuju se s ljekarom, naročito ako imaju druge faktore rizika u porodičnoj anamnezi.
Fizička aktivnost, iako ne mora biti intenzivna, ima veliki značaj. Šetnje, vježbe za cirkulaciju i čak jednostavno stezanje i opuštanje mišića nogu dok sjedimo – sve to pomaže da se krv ne zadržava predugo u venama. Takođe, korištenje elastičnih čarapa za kompresiju može pomoći osobama koje imaju problema sa venama ili koje moraju duže vrijeme provoditi sjedeći.
- Jednako važno je i kontrolisati hronične bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija i povišene masnoće u krvi, jer sve one indirektno povećavaju rizik od zgrušavanja krvi. Uravnotežena ishrana, smanjen unos soli i zasićenih masti, te povećanje unosa voća, povrća i omega-3 masnih kiselina – sve to doprinosi zdravlju krvnih sudova.
Zaključno, iako se krvni ugrušci mogu činiti kao nešto što pogađa isključivo starije ili teško bolesne osobe, istina je da se mogu razviti kod bilo koga, bez obzira na godine. Zato je važno slušati svoje tijelo, prepoznati rane simptome i, još važnije, preventivno djelovati. Ponekad nas upravo jednostavne mjere – poput hidratacije, kretanja i zdravog načina života – mogu zaštititi od komplikacija koje ugrožavaju život.
