Zašto su vam stalno hladne ruke i noge? Stručnjaci objašnjavaju uzroke i rješenja
Svi smo nekad osjetili hladne prste, posebno u zimskim mjesecima. Ali kada to postane učestalo, čak i u toplim prostorijama, vrijeme je da obratimo pažnju.
Osjećaj hladnoće u rukama i nogama može biti potpuno bezazlen, ali u nekim slučajevima ukazuje na ozbiljnije zdravstvene probleme. Različiti faktori – od loše cirkulacije do hormonalnih poremećaja – mogu uzrokovati ovo stanje. U nastavku donosimo najčešće uzroke i savjete kako ih prepoznati.
Dijabetes – tihi uzročnik promjena u cirkulaciji
Kod osoba s dijabetesom, hladni ekstremiteti su često jedan od ranih simptoma. Visok šećer u krvi može oštetiti krvne žile i nerve, što smanjuje protok krvi u rukama i nogama. Uz hladnoću, javlja se i trnjenje, peckanje ili gubitak osjeta.
Hipotireoza – usporen metabolizam, usporena cirkulacija
Smanjena funkcija štitnjače usporava mnoge procese u tijelu, pa tako i cirkulaciju. Hladne ruke i stopala, hronični umor, suha koža i povećana osjetljivost na hladnoću mogu biti znak da vaša štitnjača ne radi kako treba.
Anemija – kada krv ne nosi dovoljno kisika
Nedostatak željeza u organizmu smanjuje kapacitet krvi da prenosi kisik. Rezultat? Osjećaj hladnoće u rukama i nogama, slabost, vrtoglavice i česte glavobolje. Anemija se lako dijagnosticira, a uz pravilan unos željeza – i efikasno liječi.
Stres – psihološki uzrok fizičke hladnoće
Kada smo pod stresom, tijelo luči adrenalin koji sužava krvne žile. To može trenutno smanjiti protok krvi u ekstremitetima, uzrokujući hladnoću u prstima. Dobra vijest je da se ova pojava smanjuje kad se stres povuče.
Periferna vaskularna bolest – ozbiljniji problem s cirkulacijom
Kod bolesti poput ateroskleroze, dolazi do suženja arterija usljed nakupljanja plaka. To ograničava protok krvi i često se manifestuje hladnoćom, promjenom boje kože, otečenošću i osjećajem težine u nogama.
Visok krvni pritisak i sedentarni način života
Visok pritisak oštećuje krvne žile, dok manjak fizičke aktivnosti dodatno usporava cirkulaciju. Loša prehrana i pušenje dodatno pogoršavaju stanje.
Kako se dijagnosticira uzrok?
Ljekari koriste niz testova da bi utvrdili uzrok hladnih ekstremiteta. Doppler ultrazvuk, angiografija i ABI test omogućavaju uvid u stanje krvnih žila i protok krvi.
Prevencija i liječenje – ključ je u promjeni navika
Redovno vježbanje, zdrava prehrana bogata vitaminima i zdravim mastima, te izbjegavanje loših navika poput pušenja – značajno poboljšavaju cirkulaciju. Kod dijagnosticiranih bolesti, ključno je redovno uzimati propisanu terapiju i pratiti preporuke ljekara.
Zaključak: hladne ruke i noge nisu uvijek razlog za paniku, ali ni simptom koji treba ignorisati. Pravovremenom reakcijom možete spriječiti ozbiljnije komplikacije i poboljšati kvalitet svog života.
