- Mnogi ljudi znaju koliko je opasan visoki krvni pritisak, ali malo ko razmišlja o rizicima koje nosi nizak. Stručnjaci upozoravaju da nagli pad pritiska može biti jednako opasan – pa čak i smrtonosan, ukoliko se ne reaguje na vrijeme.
Iako se često fokus stavi na hipertenziju, medicinski stručnjaci sve češće ističu da i hipotenzija, odnosno nizak krvni pritisak, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Idealnim krvnim pritiskom smatra se vrijednost od 120/80 mmHg, ali se kao prihvatljiv raspon uzima sve između 90/60 i 140/90. Međutim, kada pritisak padne ispod 90/60, a posebno ispod 85/60, tijelo ulazi u stanje u kojem je snabdijevanje vitalnih organa krvlju ozbiljno ugroženo.
Stručnjaci s poznate zdravstvene ustanove naglašavaju da je nizak pritisak opasan ne samo zbog nelagode koju izaziva, već zbog toga što organizam tada ne dobija dovoljnu količinu kisika i hranjivih tvari. U takvim okolnostima, mozak je jedan od prvih organa koji strada – moguća je nesvjestica, gubitak ravnoteže i orijentacije, a ukoliko se ne reaguje brzo, stanje se može pogoršati do tačke iz koje nema povratka.
Simptomi niskog krvnog pritiska ne smiju se ignorisati. Ako osoba osjeti slabost, vrtoglavicu, mutan vid, osjećaj nestabilnosti pri hodanju, pa čak i mučninu, neophodno je odmah izmjeriti krvni pritisak. Ako mjerni uređaj pokaže vrijednosti ispod 85/60, stručnjaci savjetuju da se bez odlaganja pozove hitna pomoć.
Upozoravaju da postoje i ozbiljne bolesti koje se manifestuju upravo padom pritiska. Ova stanja mogu napredovati brzo, a ukoliko se ne prepoznaju na vrijeme, mogu dovesti do ozbiljnih oštećenja unutrašnjih organa. Posebno je važno obratiti pažnju ako nizak pritisak dolazi iznenada, bez prethodnih tegoba ili objašnjenja – jer to može biti signal za hitnu medicinsku intervenciju.
Jedan od najopasnijih momenata jeste upravo trenutak kada tijelo gubi kontrolu nad cirkulacijom, jer tada svaki sekund može značiti razliku između života i smrti. U tim situacijama bubreg, srce i jetra dobijaju manje krvi, što dodatno pogoršava stanje i može izazvati trajna oštećenja.
Kardiolozi ističu da osobe koje uzimaju lijekove za srce, one koje su prethodno imale probleme s cirkulacijom ili koje su starije dobi, posebno trebaju biti oprezne. Kod njih, regulacija krvnog pritiska je slabija, a simptomi mogu eskalirati znatno brže nego kod mlađih, zdravijih osoba.
Ipak, važno je razumjeti da nije svaki nizak pritisak automatski razlog za paniku. Neke osobe prirodno imaju nešto niže vrijednosti i ne osjećaju nikakve tegobe. Ključna razlika je u naglosti i simptomima koji prate pad pritiska – ako se osoba osjeća loše, to je dovoljan signal da nešto nije u redu.
Ljekari poručuju je jednostavan, ali ozbiljan: ne ignorisati simptome i uvijek pratiti svoje tijelo. Ako se nizak pritisak javi iznenada, u kombinaciji s vrtoglavicom, slabošću ili gubitkom svijesti – potrebno je hitno reagovati.
U takvim situacijama, vrijeme je presudan faktor. Svaka minuta može odlučiti hoće li organi ostati neoštećeni ili će doći do komplikacija koje se ne mogu lako ispraviti. Nema prostora za čekanje, nagađanje ili samoinicijativno liječenje – jedini ispravan korak je pozvati stručnu pomoć.
Većina ljudi pazi na visoki pritisak, vrijeme je da se isto toliko pažnje posveti i niskim vrijednostima. Zdravlje krvnog pritiska ne podrazumijeva samo izbjegavanje visokih brojeva – nego održavanje ravnoteže u oba smjera. A kada ta ravnoteža nestane, najvažnije je prepoznati znakove na vrijeme.
