- Bolovi u vratnoj kičmi sve češće postaju neizbježan dio svakodnevice savremenog čovjeka. Dugotrajno sjedenje, nepravilno držanje i stres doprinose tome da i mlađe osobe osjećaju tegobe koje su nekada bile rezervisane za stariju populaciju. Iako u početku djeluju kao prolazna nelagoda, problemi s vratnom kičmom mogu ozbiljno uticati na kvalitet života.
Vratna kičma, ili cervikalni dio kičmenog stuba, ima izuzetno važnu funkciju u svakodnevnom funkcionisanju našeg tijela – omogućava pokrete glave, podržava lubanju i štiti kičmenu moždinu, kroz koju prolaze svi glavni nervni signali.
Jedno od najčešćih oboljenja koje pogađa ovu regiju je cervikalna spondiloza – stanje u kojem dolazi do propadanja diskova i zglobova između pršljenova u vratu. Iako se često vezuje za proces starenja, sve je više slučajeva među mlađim osobama usljed lošeg držanja, dugotrajnog rada za računarom, fizičke neaktivnosti ili čestih napetosti mišića usljed stresa.
Simptomi ovog oboljenja nisu ograničeni samo na bol u vratu. Bol se često širi prema ramenima, lopaticama, rukama, a mogu se javiti i trnjenje prstiju, osjećaj slabosti u šakama, pa čak i vrtoglavica, glavobolja, zujanje u ušima ili smetnje sa vidom. To je rezultat pritiska koji oštećeni diskovi i pršljenovi vrše na okolne nerve i krvne sudove, posebno one koji dopremaju krv u mozak.
Razlozi koji dovode do ovakvih promjena su brojni – od prethodnih povreda, naglih pokreta i saobraćajnih nesreća, do genetske predispozicije, gojaznosti, osteoporoze i nedostatka kretanja. Mnoge od tih situacija izazivaju mikrotraume koje se godinama akumuliraju i na kraju dovode do hroničnog bola.
Iako se simptomi ponekad javljaju povremeno, u većini slučajeva bolest napreduje i bol postaje stalna. Pacijenti prijavljuju ukočenost u vratu, poteškoće pri okretanju glave, jutarnju zategnutost, a često i glavobolje koje ne reaguju na klasične lijekove. U uznapredovalim fazama može se javiti i gubitak osjeta ili refleksa u rukama, što zahtijeva hitan ljekarski pregled.
Liječenje cervikalne spondiloze zavisi od stepena oštećenja. U blagim do umjerenim slučajevima, terapija se bazira na kombinaciji fizikalnih tretmana, blage medikacije protiv bolova i redovne primjene specifičnih vježbi koje jačaju mišiće vrata. Te vježbe se izvode pažljivo, bez naglih pokreta, a uključuju istezanja glave naprijed, nazad, u stranu, te vježbe statičkog otpora s rukama koje jačaju duboke mišiće vrata.
U težim slučajevima, kada dolazi do izraženog pritiska na nerve, ljekari mogu preporučiti injekcije kortikosteroida kako bi se smanjila upala i bol. Ukoliko i to ne daje rezultat, preostaje hirurško rješenje koje podrazumijeva uklanjanje koštanih izraslina ili dijelova diska koji pritišću nerve. Takvi zahvati, iako invazivni, često značajno poboljšavaju stanje pacijenta.
Pored liječenja, velika važnost se pridaje prevenciji i svakodnevnoj njezi kičme. Osim vježbi, važno je voditi računa o pravilnom držanju – kako pri sjedenju, tako i tokom spavanja. Idealno je koristiti anatomski jastuk i madrac koji pružaju dobru potporu vratnoj regiji.
- Na kraju, problemi s vratnom kičmom nisu nešto što treba zanemariti ili “trpiti” godinama. Ubrzana svakodnevica nam često ne ostavlja mnogo prostora za razmišljanje o sopstvenom zdravlju, ali upravo ti “tihi signali” poput ukočenosti, bola ili vrtoglavice mogu biti upozorenje da je vrijeme za promjene.
