- Srčani udar je jedno od najopasnijih zdravstvenih stanja koje može pogoditi čovjeka – ali često se njegovi simptomi mogu prepoznati na vrijeme. Upravo brzo reagovanje i pravilno postupanje mogu napraviti ogromnu razliku između života i smrti.
Šta se dešava tokom srčanog udara i zašto dolazi do njega?
Srčani udar nastaje kada dođe do prekida dotoka krvi u dio srčanog mišića, najčešće zbog krvnog ugruška. Bez dovoljne količine kiseonika, ćelije srčanog mišića počinju da odumiru, što može imati trajne posljedice po zdravlje, a u najtežim slučajevima i završiti fatalno. Iako se često misli da se srčani udar dešava naglo i bez upozorenja, istina je da tijelo često šalje signale koje ne treba ignorisati.
Simptomi koje ne smijemo zanemariti
Prema savjetima stručnjaka, najčešći simptomi srčanog udara uključuju jak bol ili pritisak u grudima, koji može trajati duže od nekoliko minuta. Taj bol se često širi u lijevu ruku, ramena, vrat, leđa ili vilicu, a može biti praćen otežanim disanjem, hladnim znojem, mučninom, vrtoglavicom ili čak gubitkom svijesti.
Prva pomoć dok čekate hitnu službu
U slučaju da se simptomi pojave kod vas ili nekoga u vašoj blizini, prva i najvažnija stvar jeste odmah pozvati hitnu pomoć. Dok tim ne stigne:
-
Osoba treba mirno sjesti ili leći, kako bi srce bilo pod što manjim opterećenjem.
-
Preporučuje se duboko i ravnomjerno disanje, bez panike.
-
Aspirin se može uzeti samo ako je to prethodno savjetovao ljekar – samoinicijativno uzimanje bez preporuke nije sigurno.
- Nikako ne treba sam voziti do bolnice, jer stanje može da se pogorša usput.
Mit o “kašlju kao terapiji”
Na internetu se povremeno pojavljuju tvrdnje da snažan kašalj može pomoći u trenutku srčanog udara. Međutim, stručne medicinske institucije ne preporučuju ovu tehniku u vanbolničkim uslovima, jer ne postoje dokazi da je efikasna u realnim situacijama. Ovakve informacije mogu biti opasne i najbolja praksa ostaje – pozvati pomoć odmah i čekati stručnjake.
Prevencija – najbolji lijek za srce
Iako se srčani udar može dogoditi svakome, postoje načini da se rizik znatno smanji. Najvažnije preventivne mjere uključuju:
-
Redovne medicinske kontrole – mjerenje pritiska, nivoa šećera i holesterola
-
Zdrava ishrana – fokus na voće, povrće, cjelovite žitarice i minimalno prerađenu hranu
-
Umerena fizička aktivnost, prilagođena godinama i mogućnostima
-
Održavanje zdrave tjelesne težine, jer višak kilograma dodatno opterećuje srce
-
Prestanak pušenja i ograničena konzumacija alkohola
-
Upravljanje stresom, jer hronični stres utiče na krvne sudove i ritam srca
Zdravlje srca je, na duže staze, odraz svakodnevnih navika, a ne samo genetike. Zbog toga su male, ali dosljedne promjene često najvažniji koraci.
Važnost informisanosti i edukacije
Brzo prepoznavanje simptoma može doslovno spasiti život. Mnogo ljudi ignoriše prve znakove, vjerujući da je riječ o običnom umoru ili probavnim smetnjama. Upravo zato je važno edukovati sebe i svoju okolinu o osnovnim simptomima i pravilnoj reakciji u hitnim slučajevima.
Briga o srcu ne počinje tek kad nastupi problem – ona je svakodnevna obaveza. Pravovremeno reagovanje na simptome, vođenje računa o načinu života i redovni pregledi mogu značajno smanjiti šanse za ozbiljne posljedice.
