- Nije lako brinuti o zdravlju crijeva, ali male promjene u ishrani i načinu života mogu napraviti veliku razliku. Prof. dr Aleksandra Pavlović Marković otkriva šta najviše narušava zdravlje crijeva i kako to ispraviti.
Moderni izazovi za crijeva – zašto su sve učestaliji?
Crijeva danas trpe učestale izazove. Prema procjeni doktorke Pavlović Marković, 80% pacijenata u opštoj praksi ima funkcionalne bolesti crijeva, dok je samo 20% njih suočeno s ozbiljnim organskim stanjima poput čira, upalnih bolesti, karcinoma ili ciroze. Iako funkcionalni poremećaji nisu opasni, značajno smanjuju kvalitet života, jer izazivaju bolove, nadimanje, promjene stolice – zatvor, dijareju ili njihovu kombinaciju – što je najteže liječiti.
Šta razjeda crijeva?
Doktorka ističe da su genetika, stres, neadekvatna ishrana i nedostatak fizičke aktivnosti glavni faktori koji doprinose poremećajima funkcionalnog karaktera . Moderni način života – daft, sjedilački, prepun stresa i brze, prerađene hrane – vodi do masovnog narušavanja crijevnog tona i mikrobiote.
Nervozno crijevo – česta i komplikovana pojava
Nervozno crijevo označava prisustvo bola ili nelagode u trbuhu, uz promjene u pražnjenju – bilo zatvor, dijareja, ili njihova izmjena. Upravo ova kombinacija simptoma je najizazovnija za tretiranje jer zahtijeva dugotrajnu promjenu navika i terapijski rad sa pacijentom.
Ishrana: najbolji lijek i zaštita
Pravilna ishrana je ključna u prevenciji i liječenju probavnih tegoba. Doktorka preporučuje:
-
Povećan unos povrća, uz smanjenje mesa — iako su mahunarke zdrave, često izazivaju nadimanje pa ih treba prilagoditi individualno .
-
Izbjegavanje procesirane, prerađene hrane, brze hrane i onih namirnica koje pacijent vidi da mu donose tegobe.
-
Redovna fizička aktivnost i smanjenje stresa – procjenjuje se da bi 60% pacijenata moglo izbjeći ove probleme pridržavanjem higijensko‑dijetetskog režima i povećanjem kretanja .
Dijagnostika bez straha – kada je endoskopija stvarno potrebna?
Rana dijagnostika počinje razgovorom i fizikalnim pregledom – često ti prvih koraka otkriju već polovinu problema. Slijede laboratorijski i biohemijski testovi (štitna žlijezda, test stolice na okultno krvarenje). Kod mlađih od 45 godina, ako su nalazi uredni i nema alarmantnih simptoma, često endoskopija nije potrebna odmah.
Alarmantni znakovi – kad posjetiti specijalistu?
– Krv u stolici zahtijeva hitnu kolonoskopiju, jer iako česti uzrok mogu biti hemoroidi, treba isključiti ozbiljnije bolesti .
– Neočekivani gubitak na težini i anemija takođe su signali za detaljne pretrage debelog crijeva .
Crijeva kao centar zdravlja
Prof. dr Pavlović Marković naglašava: „creva su imunološki i metabolički centar tijela“. U njima živi trilijuni mikroorganizama (mikrobiota) koji čine oko 90% ukupnog sistema imunološke odbrane – potvrđeno je da bez zdrave mikrobiote nema ni optimalnog imuniteta.
Preventiva i probiotici – važna dopuna
Kao inače kod probavnih tegoba, doktorka naglašava važnost probiotika. Ovi živi mikroorganizmi pomažu u obnovi crijevne flore, naročito nakon antibiotika, te smanjuju simptome poput nadimanja i proliva.
Sveobuhvatan pristup – zdravlje crijeva za bolji život
Glavni neprijatelj crijeva jeste nezdrav način života, a najbolji zaštitnici su pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost i kontrola stresa . Kada uspostavite ravnotežu u ishrani, krećete se i smanjite napetost, postižete poboljšanje kvaliteta života, prevenciju probavnih tegoba i održavate snažan imunitet.
- Prof. dr Aleksandra Pavlović Marković jasno poručuje: više od 60% funkcionalnih poremećaja crijeva moguće je prevenirati jednostavnim, prirodnim mjerama – kvalitetnom hranom i aktivnošću.
