- Sadnja paradajza je nezaobilazna tradicija svake bašte i za mnoge prava radost tokom toplijih mjeseci. Iako danas postoji mnogo modernih preparata za njegu biljaka, često su to prirodni, stari recepti koji donose najbolje rezultate. Upravo takav recept za prirodno gnojivo pokazao se kao pravi saveznik vrtlara koji žele zdrav i bogat urod bez upotrebe hemikalija. Donosimo vam detalje kako da i vi uz malo truda pripremite ovu moćnu mješavinu za svoje rajčice.
Paradajz je jedna od najpopularnijih kultura u domaćim vrtovima, a svaka baštovanska sezona počinje spremanjem zemljišta i sadnjom ovog sočnog povrća. U moru savjeta i savremenih preparata za ubrzavanje rasta i povećanje prinosa, ponekad se najjednostavnije i najprirodnije metode pokažu kao najefikasnije. Tradicionalni recept za prirodno gnojivo, koji je s vremenom stekao gotovo kultni status među iskusnim vrtlarima, dokaz je da priroda u sebi krije sva potrebna rješenja. 
Priprema ove posebne tečnosti za prihranu biljaka počinje u običnoj kanti zapremine oko tri litre. Ključ je u korištenju kvalitetne, nemineralizirane vode – najbolje kišnice ili filtrirane vode, jer hlor iz vode iz česme može ometati proces fermentacije. U tu vodu dodaje se svježe aktivirani kvasac, koji je prethodno rastvoren u toploj vodi. Za one koji nemaju kvasac pri ruci, zanimljivo je da se on lako može pripremiti kod kuće, što ovaj recept čini pristupačnim svima.
Smjesa kvasca, vode i drugih sastojaka zatim se ostavlja da fermentira pod gazom, koja omogućava protok zraka, ali sprječava ulazak nečistoća. Tokom fermentacije važno je povremeno miješati smjesu kako bi se osiguralo ravnomjerno razvijanje korisnih bakterija. Kada se fermentacija završi, dobiva se koncentrat koji se razrjeđuje u omjeru jedna šalica tekućine na deset litara vode, te se ovom otopinom zalijeva svaka biljka – po jedna litra.
- Učestalost primjene ovog gnojiva tokom sezone iznosi otprilike tri puta, što je dovoljno da biljke dobiju potrebne hranjive tvari i razviju snažan korijen i plodove. Rezultati su vidljivi već nakon prve upotrebe – paradajz raste bujno, plodovi su sočni, a biljke otpornije na stres uslijed visokih temperatura i suše.
Poseban dodatak koji ovaj recept čini još efikasnijim jeste kopriva. Ova biljka, koja raste gotovo svuda, kada se doda u smjesu s kvascem, značajno pojačava hranjivu vrijednost gnojiva. Kopriva je poznata po bogatstvu minerala i prirodnih hormona rasta koji pomažu biljkama da bolje podnose nepovoljne vremenske uslove i štite ih od bolesti.
Proces izrade gnojiva nije složen, ali zahtijeva pažnju. U veću kantu se prvo stave slojevi koprive, a zatim se dolije voda do otprilike 10-15 centimetara ispod ruba kante. Na kraju se doda aktivna smjesa kvasca sa šećerom i brašnom, što je idealan “startni” dio za fermentaciju. Nakon nekoliko dana fermentacije, smjesa poprima gotovo crnu boju i intenzivan miris, što je znak da je bogata hranjivim tvarima i spremna za upotrebu.
- Ovaj prirodni pripravak ne samo da hrani biljke, već im daje dodatnu snagu u borbi protiv bolesti i nepovoljnih vremenskih prilika, kao i protiv iscrpljenosti tla. Vrtlari koji redovno koriste ovu metodu primjećuju da im paradajz i druge povrtne kulture poput paprike i krastavaca duže traju i bolje uspijevaju.
U doba kada se često traže brza i umjetna rješenja, ovaj jednostavan recept podsjeća da priroda već nudi savršene sastojke. Potrebno je samo imati strpljenja i znanja da se oni pravilno koriste, a nagrada je bogat i zdrav urod, koji će obradovati i vas i vašu porodicu.
Za kraj, vrijedi istaknuti da je ovakav pristup ne samo koristan za baštu, već i ekološki prihvatljiv. Izbjegavajući hemijska gnojiva i pesticide, doprinosimo očuvanju tla i zdravlju naše okoline, a ujedno dobijamo plodove bogatije ukusom i hranjivim vrijednostima.
