- Kad temperature porastu, svi tražimo načine kako da se rashladimo bez da “izgorimo” od računa za struju. Pametna upotreba uređaja i par jednostavnih trikova mogu pomoći da dom ostane prijatno svjež, a troškovi pod kontrolom.
U srcu ljetnih vrućina, klima uređaj postaje spas za mnoge domove, ali istovremeno i jedan od najvećih potrošača električne energije. Mnogi ga drže uključenog cijeli dan, nerijetko i noću, ne razmišljajući koliko to opterećuje kućni budžet i, još važnije, okolinu. Postoji niz preporuka koje mogu pomoći da se klima koristi efikasnije, a da se pri tome ne žrtvuje osjećaj ugodnosti u prostorijama.
Prva i osnovna stvar jeste način na koji se klima koristi. Stručnjaci savjetuju da je, iznenađujuće, efikasnije pustiti uređaj da radi na maksimalnoj snazi, umjesto da neprestano održava nisku temperaturu uz pauze. Razlog leži u tome što klima na punom kapacitetu brže uklanja vlagu iz vazduha, što dodatno doprinosi osjećaju svježine.
Jedna od ključnih preporuka za racionalnu potrošnju jeste da se temperatura termostata podesi na višu vrijednost. Opšte pravilo glasi: razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bi trebalo da prelazi osam stepeni. Svaki stepen više u prostoru znači i do pet posto manju potrošnju električne energije.
Dodatnu pomoć nude moderni uređaji koji imaju ugrađene tajmere i pametne termostate. Ove funkcije omogućavaju korisnicima da programiraju rad klime prema svakodnevnim navikama, pa se na primjer uređaj može automatski uključiti sat vremena prije dolaska kući, ili isključiti noću kada temperatura padne. Time se izbjegava bespotrebno trošenje energije tokom sati kada hlađenje nije neophodno.
Ventilatori su još jedno praktično rješenje. Iako ne hlade vazduh direktno, stvaraju efekat strujanja koji pomaže tijelu da se lakše nosi sa vrućinom. U kombinaciji s klimom, dozvoljavaju da temperatura na uređaju bude viša, bez da se smanji osjećaj svježine. Ipak, ventilatori bi trebalo da se gase kada niko nije u prostoriji, jer tada njihova funkcija prestaje da ima svrhu.
Zanimljiv i često zaboravljen način za prirodno rashlađivanje doma jeste uređenje okoline kuće. Sadnja grmlja i biljaka, naročito uz južne i zapadne zidove, može znatno smanjiti količinu sunčeve toplote koja prodire u unutrašnjost. Biljke djeluju kao prirodna barijera, hlade prostor i smanjuju potrebu za intenzivnim korištenjem rashladnih uređaja.
Još jedan jednostavan, ali učinkovit trik je korištenje promaje. Otvaranjem prozora u različitim dijelovima dana – rano ujutro ili kasno navečer – može se stvoriti prirodni tok svježeg vazduha. Eksperimentisanjem sa tim kada i kako se prozori otvaraju, može se pronaći najbolji način da prostor ostane svjež bez korištenja struje.Sve ove mjere zajedno čine razliku. Mali koraci u podešavanju klime, korištenju ventilatora i pravilnom prozračivanju prostora mogu se sabrati u veliku uštedu. Ne samo da se time smanjuju mjesečni računi, nego se i smanjuje negativan uticaj na životnu sredinu.
Iako nam ljeto donosi uživanje, sunce i slobodu, vrućine sa sobom nose i izazove. Pametno rashlađivanje doma nije luksuz, već potreba, ali to ne mora da znači visoke troškove ili štetan uticaj na prirodu. Korištenjem ovih savjeta, svako može da napravi balans između ugodnosti i odgovornosti – i da ljeto bude zaista rashlađeno, ali i osviješteno.
