Grčevi u nogama: šta nam tijelo zapravo pokušava reći?
Mnogi od nas su barem jednom osjetili onaj iznenadni, oštar bol u nozi koji nas trgne iz sna. Iako često prođu za nekoliko minuta, grčevi u nogama nisu uvijek bezopasni – mogu biti signal da našem tijelu nešto ozbiljno nedostaje.
U sred noći, dok mirno spavamo, tijelo nas zna iznenaditi grčem u listu koji se javlja kao nagla, bolna kontrakcija mišića. Prema riječima profesora i interniste dr Dragana Hrnčića, ti grčevi nisu puka slučajnost već oblik unutrašnjeg signala, poruke tijela da nešto nije u ravnoteži.
- “Tijelo ima svoj jezik – a grč je često alarm, a ne puka neugodnost,” ističe dr Hrnčić. On napominje da su ovakve kontrakcije često rezultat nedostatka ključnih minerala kao što su kalij, kalcij i magnezij. Bez njih, nervni impulsi ne funkcionišu pravilno, dolazi do “kratkog spoja” između nervnog sistema i mišića – i tu nastaje grč.
Grčevi se najčešće dešavaju tokom sna, kad se tijelo nalazi u stanju dubokog opuštanja. REM faza sna je posebno osjetljiva jer se tada mišići prirodno “isključe” kako bismo izbjegli fizičke pokrete tokom snova. No, ako smo tokom dana bili fizički napeti, dehidrirani, ili nismo dovoljno istezali mišiće – tada noću može doći do kontrakcije.
Najčešće pogođeni dijelovi su listovi i stopala, a bol zna biti intenzivan poput električnog udara. Iako traje kratko, ostavlja osjećaj napetosti i nesanice, posebno kod trudnica i starijih osoba.
Trudnice su posebno pogođene ovim problemom zbog hormonalnih promjena, povećanog pritiska materice na krvne sudove i većih potreba za mineralima. Grčevi kod njih nisu rijetkost, ali se mogu spriječiti unosom dovoljne količine vode i pravilnim istezanjem.
- Zanimljivo je da nisu svi grčevi jednaki. Postoje tzv. idiopatski grčevi koji se javljaju bez jasnog uzroka i prolaze sami od sebe. “U tim slučajevima, važno je konsultovati ljekara i ne ignorisati simptome,” naglašava dr Hrnčić.
Kod pojave grča, panika je česta reakcija, ali najbolje je mirno reagovati – istegnuti mišić, lagano ga masirati i eventualno ugrijati. Toplina pomaže opuštanju, a masaža ublažava nakupljanje mlečne kiseline koja može izazvati dodatnu napetost.
Prevencija ima ključnu ulogu. Umjesto da se odmah posegne za suplementima, najprije se preporučuje promjena načina života. To podrazumijeva redovno kretanje, dovoljan unos vode, pravilnu ishranu i istezanje mišića.
“Suplementi nisu rješenje na svoju ruku,” upozorava dr Hrnčić. Dodaje da je prije uzimanja bilo kakvih preparata neophodno uraditi laboratorijske analize, jer višak određenih minerala može biti jednako štetan kao i njihov manjak.
Među najvažnijim mineralima za sprečavanje grčeva je magnezijum, koji ima ključnu ulogu u regulaciji mišićne i nervne funkcije. On učestvuje u više od 300 enzimskih procesa i pomaže u opuštanju mišića. Bez dovoljno magnezijuma, mišić se može kontrahovati – ali ne i opustiti, što direktno dovodi do grča.
Nedostatak magnezijuma – hipomagnezemija – može nastati usljed loše ishrane, prekomjernog unosa kofeina, stresa, konzumacije alkohola ili određenih bolesti poput dijabetesa ili poremećaja probave. Osim grčeva, simptomi mogu uključivati umor, trnce, nesanicu, anksioznost, pa čak i srčane aritmije.
Najbolji način da se poveća unos magnezijuma je putem ishrane: spanać, orašasti plodovi, banana, avokado, integralne žitarice, tamna čokolada – sve su to prirodni izvori ovog važnog minerala. U slučaju potrebe, mogu se koristiti i suplementi, ali tek nakon savjeta ljekara. Najčešće se preporučuju magnezijum citrat, glicinat ili laktat, jer se dobro apsorbuju i nježni su za želudac.
Optimalna dnevna doza magnezijuma je između 300 i 400 mg, a unos treba prilagoditi individualnim potrebama – posebno kod trudnica, starijih osoba i sportista koji imaju veće gubitke putem znoja ili slabiju apsorpciju.
Grčevi nisu neprijatelj, već upozorenje. Ako ih pravilno shvatimo, oni nas mogu naučiti da se više krećemo, bolje jedemo i bolje pazimo na sebe.
