- U Njemačkoj se ponovo rasplamsava politička debata o migrantskoj politici. Kandidat za budućeg kancelara iz redova konzervativaca želi podići tenzije na viši nivo – traži da se zemlja zvanično proglasi u vanrednom stanju zbog ilegalne migracije.
Friedrich Merz, lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i kandidat konzervativnog bloka CDU/CSU za budućeg kancelara Njemačke, najavio je da će sljedeće sedmice podnijeti prijedlog rezolucije kojom bi se tražilo uvođenje vanrednog stanja u zemlji zbog sve većeg broja ilegalnih migranata. Prema informacijama koje prenosi njemački list Bild.
“Migrantima treba dosljedno odbijati ulazak na njemačke granice, a oni koji su zakonski obavezni da napuste zemlju treba da budu zadržani do deportacije”, prenosi Bild Merzove stavove. Ovaj prijedlog dolazi u trenutku kada Njemačka već duži vremenski period vodi intenzivne rasprave o održivosti svog azilantskog sistema, kao i o sigurnosnim i socijalnim izazovima koji se s njim povezuju.
U nacrtu rezolucije koju planira podnijeti, Merz predlaže da Njemačka iskoristi instrument “vanrednog stanja u vezi sa azilom”, što bi omogućilo zemlji da preduzme oštrije mjere kontrole granica, uključujući i odbijanje pristupa migrantima čak i ako bi prema zakonima EU imali pravo da podnesu zahtjev za azil. Time bi Njemačka pokušala ograničiti ono što se doživljava kao preopterećenje sistema.
Njemačka se suočava s ozbiljnim izazovima kada je riječ o migrantskom prilivu. Federalna kriminalistička policija (BKA) izvijestila je da je u 2023. godini broj migranata koji su osumnjičeni za krivična djela – ne računajući kršenje imigracionih zakona – porastao za čak 25,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U isto vrijeme, ministrica unutrašnjih poslova Njemačke, Nensi Fezer, već je ranije prepoznala izazov te je u septembru donijela odluku o privremenom uvođenju graničnih kontrola na svim kopnenim prelazima. Ove mjere su, kako je tada saopštila, uvedene kao odgovor na rastuću terorističku prijetnju, ali i kako bi se smanjio sve veći priliv ilegalnih migranata.
U pismu koje je tom prilikom uputila Evropskoj komisiji, Fezer je istakla da su kapaciteti zemlje, ali i pojedinih saveznih pokrajina, “praktično iscrpljeni” kad je riječ o prihvatu novih migranata. Iako je ova privremena mjera izazvala podijeljene reakcije unutar Njemačke i na nivou EU, jasno je pokazala da čak i unutar sadašnje vladajuće koalicije postoji spremnost za postrožavanje kontrole.
Međutim, Merzov prijedlog ide korak dalje. Dok su Fezerine mjere bile privremenog karaktera i ograničene na kontrolu, konzervativni kandidat poziva na sistemsku promjenu koja bi podrazumijevala suspenziju evropskih pravila i prava migranata na zaštitu. Ovo bi, kako tvrde njegovi kritičari, moglo voditi ozbiljnom narušavanju temelja pravnog poretka u EU i principa međunarodne zaštite.
Pitanje migracija već dugo je kamen spoticanja u njemačkoj politici, a posebno se zaoštrava u predizbornim periodima. Konzervativni blok CDU/CSU pokušava ovim prijedlogom ponovo steći političku prednost, naročito u odnosu na stranke poput Alternative za Njemačku (AfD), koje su posljednjih godina ojačale na talasu antimigrantskih stavova.
U narednim danima očekuje se oštra debata u Bundestagu, ali i među evropskim partnerima Njemačke. Bilo kakva odluka kojom bi se Njemačka izuzela iz važećih pravila EU imala bi dalekosežne posljedice, ne samo unutar zemlje već i u cijeloj Uniji.
Za sada nije poznato da li će Merzova inicijativa imati dovoljno podrške u parlamentu, ali je jasno da se migracijska politika ponovo nalazi u fokusu njemačke političke scene – i to s nesmanjenom žestinom.
