- U posljednjih nekoliko godina, odlazak mladih sa Balkana u zemlje poput Njemačke postao je gotovo svakodnevica. Mnogi sanjaju o boljoj budućnosti, stabilnijim uslovima života i sigurnijoj starosti. Posebno je zanimljivo razmotriti kakvu penziju može očekivati neko ko u Njemačkoj provede samo pet godina radnog staža.
Njemačka, kao jedno od najpoželjnijih odredišta za radnu emigraciju, nudi relativno visoke plate i dobro uređene radne uslove. Od 2024. godine minimalna bruto satnica iznosi 12,41 euro, što znači da zaposlenici sa punim radnim vremenom (35–40 sati sedmično) mogu ostvariti pristojan mjesečni prihod. Uz to dolazi i zakonski propisan godišnji odmor koji iznosi najmanje 20 dana, dok mnogi poslodavci daju i više – u prosjeku između 25 i 30 dana godišnjeg odmora.
Međutim, iako su zarade naizgled privlačne, veliki dio primanja odlazi na poreze i doprinose, koji se kreću od 30 do čak 45% ukupne bruto plate. Ovi doprinosi služe za finansiranje zdravstvenog osiguranja, penzionog fonda i socijalnih beneficija. Upravo kroz ove doprinose radnici stiču pravo na penziju – ali uz određene uslove i u skladu sa dužinom radnog staža.
Da bi neko uopće imao pravo na penziju u Njemačkoj, mora uplaćivati doprinose najmanje pet godina. To je zakonski minimum, ali on ne garantuje visoku penziju. Naime, osoba koja je radila samo pet godina može očekivati mjesečni penzioni iznos od otprilike 196,60 eura. Ova suma proizilazi iz sistema prikupljanja takozvanih “mirovinskih bodova” – osnovnog principa njemačkog penzionog sistema.
Jedan bod se ostvaruje kada zaposleni tokom godine zaradi prosječnu godišnju bruto platu, koja trenutno iznosi 45.358 eura. Dakle, za svaku takvu godinu rada radnik dobija jedan bod. Pet godina rada sa prosječnom platom rezultira sa ukupno pet bodova. Vrijednost jednog boda u 2024. godini je 39,32 eura, pa tako pet bodova daje upravo spomenutih oko 196,60 eura mjesečne penzije.
Treba naglasiti da visina penzije nije fiksna – ona zavisi od niza faktora. Prije svega, ako osoba odluči ići u penziju prije propisane starosne dobi, očekuje se smanjenje primanja. S druge strane, produžetak radnog staža može donijeti dodatne bodove i time veću penziju. Na penziju također utiču i faktori poput inflacije, demografskih kretanja, te ukupnog stanja penzionog fonda.
Trenutno, prosječna neto penzija u Njemačkoj iznosi oko 1.007 eura, iako je maksimalni prosjek za one sa punim radnim stažem (oko 45 godina) nešto viši – oko 1.500 eura mjesečno. No, kako sve više mladih odlazi, a broj starijih u populaciji raste, njemački penzioni sistem dolazi pod ozbiljan pritisak.
Demografske promjene, posebno starenje populacije, znače da će sve manje radnika finansirati sve više penzionera. Prognoze pokazuju da će do 2036. godine oko 16,5 miliona ljudi iz generacije baby boomera otići u penziju, čime će se penzioni fond dodatno opteretiti. Kao odgovor na ove izazove, vlada je već pokrenula reforme kroz inicijativu “Penzioni paket II”, koja predviđa različite mjere za stabilizaciju sistema.
- Moguće buduće mjere uključuju povećanje starosne granice za penzionisanje, povećanje doprinosa zaposlenih, ali i dodatne poreske izvore za finansiranje penzionog fonda. Ipak, sve ove promjene mogu imati direktan utjecaj na standard budućih penzionera, posebno onih koji su radili kraći period ili nisu imali kontinuitet uplaćivanja doprinosa.
Zaključno, iako Njemačka nudi solidne uslove za rad, potencijalna penzija nakon samo pet godina rada je vrlo skromna. Oni koji planiraju kratkotrajni radni boravak u ovoj zemlji moraju biti svjesni da takva odluka neće značajno osigurati njihovu starost.
