- Sve više ljudi iz regiona, naročito sa Balkana, odlučuje da radi u Njemačkoj zbog sigurnijeg zaposlenja i boljih primanja. Međutim, mnogi ne znaju kolika ih mirovina očekuje ako tamo ostanu samo nekoliko godina.
Njemački mirovinski sistem jedna je od najrazvijenijih struktura socijalnog osiguranja u Evropi, ali i dalje ne garantuje visoke iznose za sve radnike, posebno one sa kraćim radnim stažom. Da bi osoba uopće ostvarila pravo na penziju u Njemačkoj, potrebno je da ima najmanje pet godina uplaćenih doprinosa. Taj minimalni staž naziva se osnovnim periodom osiguranja i predstavlja preduslov za ostvarenje prava na bilo kakvu penziju.
Međutim, iznos koji osoba s pet godina staža može očekivati u praksi je vrlo nizak i ne omogućava samostalni život bez dodatne finansijske pomoći.
Za poređenje, neko ko je u Njemačkoj radio čitav radni vijek, prosječno 45 godina, može očekivati oko 1.500 eura mjesečno, iako većina stvarno prima značajno manje – oko 1.007 eura neto. Razlog za ovo su kompleksni faktori koji ulaze u proračun mirovine.
Kako se tačno izračunava njemačka penzija?
Njemački sistem koristi formulu baziranu na tzv. mirovinskim bodovima. Ovi bodovi se dodjeljuju prema godišnjim bruto primanjima zaposlenika u odnosu na nacionalni prosjek. Na primjer, da bi radnik u 2024. godini stekao jedan mirovinski bod, morao je imati bruto primanja od 45.358 eura godišnje.
Za svaku godinu u kojoj radnik zaradi prosječan iznos, dobija jedan bod. Nakon pet godina s prosječnim zaradama, radnik ima 5 bodova. Ti bodovi se zatim množe sa trenutnom vrijednošću boda (u 2024. godini to je 39,32 eura) i sa dodatnim faktorima kao što su faktor pristupa (koji može biti veći ili manji od 1, zavisno o tome da li ste otišli u penziju ranije ili kasnije) i faktor vrste penzije.
U slučaju osobe koja je radila tačno pet godina i zaradila jedan bod godišnje, konačna računica izgleda ovako:
5 (bodova) x 1,0 (faktor pristupa) x 39,32 (vrijednost boda) = 196,60 eura mjesečne mirovine.
Šta to znači za radnike sa Balkana?
Radnici koji su radili u Njemačkoj samo nekoliko godina često se nadaju da će im i ta kraća epizoda rada obezbijediti stabilan prihod u starosti. Međutim, brojke pokazuju da se za dostojanstvenu penziju treba osloniti na dugotrajan radni odnos ili dodatne izvore prihoda – bilo kroz dodatne privatne uplate, penzijsko osiguranje iz drugih zemalja ili porodičnu podršku.
S obzirom na sve veći broj starijih osoba i manji broj mlađih koji rade, Njemačka razmatra uvođenje sveobuhvatnih reformi. Novi prijedlog nazvan “Mirovinski paket II” ima cilj osigurati dugoročnu stabilnost fonda, kako bi buduće generacije penzionera i dalje mogle računati na primanja. Ipak, predviđa se da će do 2036. godine čak 16,5 miliona ljudi iz “baby boom” generacije otići u penziju, što predstavlja ozbiljan izazov za budžet.
Prijevremeni odlazak u mirovinu također nosi sa sobom velike posljedice. Svaka godina ranijeg povlačenja smanjuje konačni iznos penzije. Za mnoge je to značajan finansijski udar, pa se savjetuje da se penzionisanje pažljivo planira, uzevši u obzir sve troškove života.
Iako je minimalni uvjet za njemačku penziju samo pet godina doprinosa, iznos koji se tada prima teško može pokriti i osnovne životne troškove. Najsigurniji način za sigurnu starost jeste dugoročan rad u Njemačkoj i dodatna štednja ili ulaganja.
Za one koji su već ostvarili pravo na penziju s minimalnim stažom, važno je istražiti sve druge mogućnosti: dodatne socijalne pomoći, kombinaciju penzija iz više država, kao i eventualne privatne penzijske fondove.
Njemačka nudi jasne odgovore – ali bez dugogodišnjeg truda, nema ni stabilne mirovine. Ako želiš, mogu ti napisati i pojednostavljen vodič kako da izračunaš svoju penziju prema godinama i zaradi. Samo reci.
