- Baba Vanga, legendarna proročica sa Balkana, poznata je širom svijeta po svojim proročanstvima, ali malo ko zna da je jednaku pažnju poklanjala svakodnevnom zdravlju i sreći u domu. Njen život bio je ispunjen mudrošću, jednostavnošću i dubokom povezanošću s prirodom, a upravo je kroz te vrijednosti ljudima davala savjete kako da žive bolje. U ovom tekstu donosimo neke od njenih najzanimljivijih preporuka koje vam mogu pomoći da unutar svog doma stvorite prostor blagostanja – i fizičkog i duhovnog.
Iako je najpoznatija po svojim zagonetnim proročanstvima, Baba Vanga je često isticala da istinsko zdravlje dolazi iz svakodnevnog načina života, a ne iz apoteka. Smatrala je da ljudi sve više gube vezu s prirodom i zaboravljaju koliko im zemlja može pomoći da pronađu unutrašnji mir i fizičku snagu.
Posebno je naglašavala važnost toga da se djeci dozvoli slobodna igra u prirodi. Igranje u blatu, pijesku ili travi nije prljavo – već je, prema njenim riječima, izuzetno korisno za imunitet. Moderna sterilnost joj je bila strana, jer vjerovala je da previše zaštite šteti razvoju djeteta. Dijete koje je u dodiru sa prirodom, učilo je Vanga, biće otpornije, radosnije i razviti zdrav odnos prema životu.
Biljke su, za ovu bugarsku proročicu, bile dar s neba. Redovno je preporučivala kupanje u vodi u kojoj su se kuhale ljekovite trave – ne samo zbog fizičkog, već i zbog duhovnog čišćenja. Vjerovala je da koža upija ljekovita svojstva biljaka bolje nego što ih tijelo prima kroz čaj. Osim toga, isticala je važnost da čovjek sam sakuplja i priprema bilje – jer time, tvrdila je, uspostavlja vezu sa prirodom i razvija zahvalnost prema onome što ona pruža.
Njeni savjeti o ishrani bili su jednostavni, ali snažni. Vanga je smatrala da tijelo traži skromnost, a ne luksuz u ishrani. Jedan dan u sedmici preporučivala je post – dan u kojem se jede isključivo kuvano žito i pije voda u kojoj je žito pripremljeno. Ovaj skromni obrok, tvrdila je, obnavlja crijeva i vraća organizmu balans. Također je preporučivala raznovrsne supe i čorbe od povrća, bez masnih dodataka, jer one zagrijavaju tijelo, jačaju krv i čiste organizam.
Vanga je govorila da ljudi nisu stvoreni da jedu obilno. “Da je čovjeku potrebno više, imao bi dva stomaka”, znala je reći. Prejedanje je, prema njenim riječima, opasnije od bilo koje bolesti jer lagano iscrpljuje organizam, remeti rad organa i stvara energetski nered. Umjerenost joj je bila najvažniji princip – i u hrani, i u piću, i u svemu što život donosi.
- Ražani hljeb bio je temelj njene ishrane. Za razliku od bijelog brašna, smatrala je da raž ima moć da tijelu vrati snagu i izdrživost. Meso nije isključivala, ali ga je preporučivala u malim količinama – najviše jednom sedmično. Vjerovala je da biljke sadrže sve potrebne hranljive sastojke, a višak mesa, posebno masnog, stvara “težinu” u tijelu i duhu.
Kao veliki protivnik duhana, Vanga je bez ustručavanja govorila da pušenje truje ne samo onog ko puši, već i okolinu. Ipak, bila je nešto blaža prema domaćoj rakiji – vjerovala je da jedna mala čašica prije obroka pomaže cirkulaciji i dezinfekciji tijela. I tu je, naravno, ključ bio u umjerenosti.Šećer je za nju bio “tihi ubica modernog doba”. Umjesto šećera, savjetovala je da ljudi koriste med, suho voće ili prirodne biljne sirupe. Vjerovala je da prirodni šećeri iz voća zadovoljavaju potrebu za slatkim, bez štetnih posljedica.
Iako je puno govorila o zdravlju tijela, možda je njen najvažniji savjet bio onaj koji se tiče duše. “Radite ono što volite”, govorila je, “jer zdravlje nije samo kad vas ništa ne boli – zdravlje je kad se radujete, kad ste u miru, kad vam srce kuca smireno, a misli ne lutaju u tami.” Uvijek je isticala da stres i nemir narušavaju zdravlje više nego loša hrana ili bolest.
Na kraju, poruke Babe Vange nisu samo skup savjeta – one su poziv na jednostavniji, smireniji i prirodniji život. Ako želimo blagostanje u domu, nije dovoljno samo da ga očistimo i uredimo. Moramo početi od sebe – od navika, misli i odnosa prema prirodi. Tada, kako bi Vanga rekla, sve dolazi na svoje mjesto.
